Što ako? Promišljanje filantropije s Benjaminom Ignacom

28. svibnja 2021.

Promišljajući o filantropiji, Benjamin Ignac poveo nas je na putovanje kroz pristranost i diskriminaciju vezanu za digitalnu tehnologiju.

Jedinstveni položaj filantropije kao rizičnog kapitala može pokrenuti rješenja za digitalnu diskriminaciju s kojom se mnogi od nas suočavaju, a za nju ni ne znamo. Praktičnim uvidom u situaciju, filantropija može potaknuti početni Što ako? događaj i pokazati koliko je važna filantropija u podršci marginaliziranim zajednicama i koliko je bitno da sada djelujemo. Diskriminacija se javlja u mnogim oblicima: kulturnom, socijalnom, ekonomskom i tehnološkom. Tehnološka diskriminacija obuhvaća širi pojam od dostupnosti tehnologije, riječ je i o tome kako tehnologija tretira određene skupine ljudi i kako ne može razlikovati pojedince jer nema alata kako bi to učinila. To utječe na mnoge stvari: od prijava za posao preko pogrešnog prepoznavanja lica u policijske svrhe. Učinci su brojni, od netočne identifikacije osumnjičenika koja dovodi do nepravomoćnog uhićenja, kroz kontinuirane predrasude na radnom mjestu, do povećanja siromaštva i nejednakosti.

Na događaju Što ako? Promišljajući filantropiju, otkrili smo dubinu pitanja tehnološke diskriminacije i bitne načine na koje filantropija može podržati uklanjanje te diskriminacije. Benjamin Ignac, koji zna što znači biti diskriminiran, rječito je i strastveno razgovarao o problemima koji se tiču ​​upotrebe umjetne inteligencije. Što je još važnije, iznio je način na koji filantropija može igrati ulogu u osiguravanju poštivanja digitalnih prava za sve.

Evo što smo saznali i kako možemo podržati bolje i poštenije prakse:

Tehnologija je korisna ali istovremeno opasna

Tehnologija ne mora biti sama po sebi loša: može se koristiti za veće dobro ako se koristi dobro i s pravim ulaznim podacima. Međutim, 2020. godine razotkrila je slabosti društva u kritičnim područjima, posebno vezano za pitanje rase i ovisnost o tehnologiji. Filantropija ima jedinstvenu ulogu u pružanju potpore marginaliziranim zajednicama u prevladavanju ovog problema. Prvo i najvažnije, filantropija može osigurati smanjenje pristranosti u bilo kojoj tehnologiji koju ona i njezini partneri koriste.

Prikupljanje podataka je važno i filantropija u tome može pomoći

Podaci su žila kucavica politike: kada o nekoj zajednici nema podataka, oni nije zastupljena u algoritmima i samim time isključena je pri donošenju odluka. Stoga se donose pristrane odluke “na temelju podataka”. AI posebno diskriminira žene, etničke manjine i pripadnike nižih socio-ekonomskih skupina. Filantropija može osigurati suradnju s organizacijama za prikupljanje podataka kako bi baza podataka postala reprezentativna.

Kako bi prevladali pristranost trebamo ju razumijeti

Ključno za razumijevanje je znati tko ima koristi od pristranosti. Rad na isticanju razloga pristranosti mogu podržati filantropi i donatori. To bi nam omogućilo da shvatimo na koga pristranost najviše utječe i pronađemo načine da to prebrodimo koristeći prikupljanje podataka i različite metodologije za analizu. Zauzvrat će osnaženi mehanizam nadzora podržati smanjenje pristranosti. Filantropija može poboljšati stvaranje i upotrebu nadzora i propisa koji smanjuju pristranost.

Marginalizirane zajednice moraju biti uključene u programe koji uključuju tehnologiju

Što je razgovor raznovrsniji, odgovori su raznolikiji. Ako su marginalizirane zajednice dio aktivnosti koje stvaraju tehnologiju, njihov se glas čuje prije nego što postoji pristranost, a pristranost nije dio razvoja tehnologije. Filantropija može podržati uključivanje u tehnološki razvoj osnažujući marginalizirane zajednice da shvate blagodati rada s tehnologijom i osigurati da tehnološke tvrtke imaju inkluzivne politike prikupljanja podataka.

Hrabra filantropija može pokrenuti revoluciju

Filantropi mogu djelovati: skrenuti pozornost, podići svijest i učiniti prikupljanje dokaza važnim

  1. Pridonijeti da etika bude usmjerena na ljude – uložiti u metode istraživanja
  2. Promicati zaštitne mjere i podržavati propise važne za donošenje odluka
  3. Osnažiti svijest građana i marginalizirane ljude da progovore
  4. Surađivati sa sakupljačima podataka iz marginaliziranih zajednica i osigurati da ti podaci budu uključeni u kreiranje politika
  5. Učiniti digitalna prava dijelom svakog programa
  6. Surađivati sa stručnjacima i zajednicama na stvaranju kampanja za podizanje svijesti i sudjelovanje
  7. Podržavati najbolju praksu i poboljšavati regulative
  8. Financirati programe koji educiraju širu javnost o ovim pitanjima
  9. Podržavati programe tehnoloških tvrtki koji promiču etičke prakse
  10. Angažirati se pri vladi kako bi osigurali uključivost i jednakost za sve

Događaj Što ako? pružio je dragocjene uvide u to što filantropija može učiniti kao potpora smanjivanju diskriminacije, ali također je istaknula kako nas čeka dug put do poštenog sustava. Moramo djelovati odmah kako bismo bili sigurni da okrećemo tok ove diskriminacije prije nego što se još više ukorijeni.

Uključite se u raspravu koristeći #nextphilantrophy

  by Lisa RoseBeacon Collaborative

Članak preuzet sa Dafne-online i u cijelosti je dostupan OVDJE

Europska zaklada za filantropiju i drustveni razvoj je korisnica
financijske podrske Nacionalne zaklade u okviru Razvojne suradnje u
podrucju razvoja filantropije i zakladnistva u Republici Hrvatskoj.

Partneri:

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Mozaik.ba

Europska zaklada za filantropiju i društveni razvoj je članica

European Foundation Centre   Transnational Giving Europe Dafne Dafne – Donors and Foundations Networks in Europe